Provérbios Kikongo
Introdução
Uma das heranças que o povo kongo tem a sua guarda é o uso de provérbios kikongo ou provérbios kongo. Sim, Kikongo é uma língua colorida pelo uso do aforismo que por outro lado torna esta línguagem mais rica, poética e filosófica.
Os provérbios em kikongo ngana (plural: zingana ou zingana) relatam acontecimentos desde tempos antigos e servem de atalhos para resumir longos discursos. A linguagem dos bakongo tem um denominador comum, o uso de provérbios. Não existe díalogo em kikongo sem fazer referência às lendas ou provérbios. Eles ocupam um lugar muito importante na vida quotidiana dos bakongo. Certo é que pouca actualização se registou ao longo do tempo, apesar das mudanças que a sociedade tem vindo a sofrer. Hoje, alguns críticos metem em causa algumas interpretações dadas a determinados provérbios (bingana), assim como o seu uso incorrecto.
Há provérbios Kikongo cujo significado assim como interpretação que lhes são dadas não correspondem com a realidade actual. Eles precisam de ajustamentos (nos seus significados e nas suas interpretações) para tirar a melhor partida desta riqueza literária. Enquanto isso, alguns podem simplesmente ser postos em causa, algo motivado por má interpretação ou forma de escrita errada dos mesmos” – cPM Patricio Mamona
Origem dos Provérbios kikongo
Pode dizer que é impossível determinar a origem ou o desenvolvimento de todos os provérbios, isto seria o mais correto para todos casos na sua forma geral. Mas, e sabido que muitos provérbios Kongo são baseado na experiência do quotidiano nos tempos remota. O mukongo é um bom observador, atento dos movimentos ao seu redor. Com base a esta atenção, pode se estabelecer uma ligação entre factos quotidianos e o paralelismo literário que envolve muitos provérbios. Por outro lado, muitos destes provérbios têm sua origem em fábulas, mitos e feitos memoráveis de homens famosos ao longo do tempo. Outros refletem as singularidades da vida animal e vegetal, assim como a pesca e a caça. Enquanto outros vêm da vida religiosa (igrejas), a conceção de Deus como criador, o culto da feitiçarias (kimbandeiros), vida conjugal (casamento), vida de aldeia e vida judicial na comunidade.
Como acima adiantado, há fábulas curtas (na tradição bakongo), cujo objetivo óbvio é sempre para influenciar, repreender ou aconselhar alguém. Embora sejam apenas fábulas, elas são usadas como palavras de sabedoria. Os objectivos encontrados nas fabulas curtas, sao os mesmos que se pode encontar nos proverbios. Neste caso, há, evidentemente, uma forte semelhança entre fábulas e provérbios. A esta semelhança, se cria a ligação direta entre as fábulas e provérbios bakongo.
Os provérbios no Kia Kongo Academy
Na Plataforma Kia Kongo Academy – Kikongo, espera-se ter oportunidades de divulgar novos provérbios assim como outras iniciativas; uma explicação melhor dos provérbios com base a depoimentos dos conhecedores na matéria, para ajudar na sua interpretação e aplicação.
Não se põe em causa os fatos históricos nem tentar deformar-los ou outra forma de assassinar a rica história do ‘kongo dia Ntotila‘, mas o que se pretende e de facilitar o seu entendimento quando aplicados e como devem ser aplicados para uma coerência factual.
Provérbios Kikongo
Conhece alguns provérbios que gostaria de partilhar com a sua cominidade? Está no lugar certo, publica hoje mesmo! (Sujeito a Termos e Condições em uso).
- Nkoko tekama ku sola ku ka lutila, lumbu u singama kunda yi ku mvavila
- Ku mpavidi ma simu di nzadi ko, kana nsawuka ko
- Nkoko di ka yendila yandi mosi, yivula nzadi.
- Ntekameno a nkoko, mawete ma nzadi
- Yanga u vingila nani kenda yandi, di ka mangukina ko
- Na ngienda ngiele, na mvutuka kima mvilakene
- Ma nwa mambo, ma nkutu mbandu
- Fu yi mbwa, mbala umvwidi
- Meso ma nkwa nkolo ka ma monanga sakuba ko
- Ma mvumbi ma lu tala, mvumbi ka lu nikuni ko
- Mbwa tatikidi mfumu andi, aka mvuidi ko aki tanini
- Nzo nzala ke yi lundisilwanga madia ko
- Mbwa sevele lu sevi, vo tatikidi mfumu andi lu ki yivudi
- Kiaku kiaku kiangani kiangani
- Nsi ku luaka ko, zulu dia bua
- Mate ye nzila andi, zunu ye nzila andi
- Lundungu lua nduelo ngolo zandi mu kati
- Nkoko watambula yandi mosi di ka tekomokina
- Ma mona nkewa ma fuila ku nganda
- U fuanga nsatu ka vovanga dia mbote ko
- Toko dia mbote, tala vana ka lekanga
- Nzo ku leka ko, yi tatikanga mo ku zeye yoko
- Makata ma nkombo ma lekesa mbwa nzala
- Afwidi mu vita lutangu kaluzayakene ko, kuna a vwilu azayakene.
- Avo nkweno nimbanga, u nlagididi kadi kilu ka ki lwakilanga muntu mosi ko.
- Avo nkele sika, ku zitidiki meno ko, kadi, mpunza zi kwenda muna nitu a bulu zi vyokele ngolo.
- Ana a ngudi a vatila vamosi, mwingilu i mbuta.
- Avo mu londe una, nikukanga muna lembi yikilwa sinza kya nti.
- Avo nzila mosi tukwendanga ya wanga sosolo.
- Avo ka tu kwenda nzila mosi ko, ku mbani nkuta ko.
- Avo yingwa o yingwanga, wenda sotodingi.
- Baba kalunganga nkanu ko
- A engi a dilanga mu longa se a dila va makaya, ena a dilanga va makaya se a dila mu longa.
- A engi a vwandanga va kyandu, se a vwanda va ntoto, a vwandanga va ntoto se a vwanda va kyandu.
- Akento anati a nkalu za maza ye mafunda mambu.
- Akento kumi ngin’ awu; ngeye mosi uta kivunanga
- Na vova diambu, sisa diambu
- Buba, nata
- Dimosi susa, mamole lukanu
- Dya vunda, vova vunda
- Disu di fwidi mpipa betela ye kilu.
- Dya ntinu, yoka nwa
- Ki dya mene, masika lunda
- …Dya vovoka kolo, dimbu nse za meso
- …Longa muana kuenda ku makinu, ku longi muana tukidi ku makinu ko
- Ole atu, (u)mosi ninga
- …longo lu nkento mosi ka lu toma ko
- Nguba za kangwa vana zo kwa muntu nkaka ibosi zi mena
- Nkama ntambu, (u)mosi vo kawu bakidi ko, mi nkaka baka mibaka
- Nkoko vo u vutukanga ku ntandu, muntu nga sopa mpangi andi
- Vo mona nsodi, kayisa kadi nsusu kasidi ku nda ko
- Ngina ye teva dyame, dina m’funu ve yi ngyadila dyo.
- Nkalu ana yi wudika, lu bongi, luenda zika
- Nzo ka natwa, vumu ka siswa
- Vena va tobokilanga e ngoma e vena mpe va a londelanga e ngoma
- Tata wa lekila ku tia i mbuta”
- E simwa kwa mbuta muntu konzo
- E lufwa ye madia ka a vambananga ko
- Muntu na keza ku lufwa u nsongi nkusu
- …Awu azikidi kia ntu, eto tuzikidi kia malu
- E mvumbi kafwa ki meso, kansi kafua ki matu ko
- Ku fwidi nkweno, mambu ke ma tangu
- Vova wizana
- Dya mpitisa, ndembi zekola
- Kinzu kia mate, nwa ye nwa
- Kinzu mate ye mate kya yelela (zadila)
- Zaya kesa, zaya mpe venga
- Toma wa, toma samuna
- Kunda kia mfumu, ke ki vuanduanga kua antu wole ko
- Bimpuna-mpuna biavanga Nzambi
- Ta ngana, bangula ngana
- Nludi nzo ka u natanga muntu mosi ko
Provérbios em dúvidas/Por ajustar
- Kiaku kiaku kiangani kiangani
- Nsi ku luaka ko, zulu dia bua
- Mate ye nzila andi, zunu ye nzila andi
- Lundungu lua nduelo ngolo zandi mu kati
- Ma mona mbwa ma fuila ku mbundu
- Kana ku zingila, kia ku kia
- Nkoko watambula yandi mosi di ka tekomokina
- Nkoko tekama ku sola ku ka lutila, lumbu u singama kunda yi ku mvavila
- Ku mpavidi ma simu di nzadi ko, kana nsawuka ko
- Nkoko di ka yendila yandi mosi, yivula nzadi.
- Ntekameno a nkoko, mawete ma nzadi
- Yanga u vingila nani kenda yandi, di ka mangukina ko
- Na ngienda ngiele, na mvutuka kima mvilakene
- Ma mona nkewa ma fuila ku nganda
- U fuanga nsatu ka vovanga dia mbote ko
- Toko dia mbote, tala vana ka lekanga
- Ma nwa mambo, ma nkutu mbandu
- Nzo ku leka ko, yi tatikanga mo ku zeye yoko
- Fu yi mbwa, mbala umvwidi
- Makata ma nkombo ma lekesa mbwa nzala
- Afwidi mu vita lutangu kaluzayakene ko, kuna a vwilu azayakene.
- Avo nkweno nimbanga, u nlagididi kadi kilu ka ki lwakilanga muntu mosi ko.
- Avo nkele sika, ku zitidiki meno ko, kadi, mpunza zi kwenda muna nitu a bulu zi vyokele ngolo.
- Ana a ngudi a vatila vamosi, mwingilu i mbuta.
- Avo mu londe una, nikukanga muna lembi yikilwa sinza kya nti.
- Avo nzila mosi tukwendanga ya wanga sosolo.
- Avo ka tu kwenda nzila mosi ko, ku mbani nkuta ko.
- Avo yingwa o yingwanga, wenda sotodingi.
- Baba kalunganga nkanu ko
- A engi a dilanga mu longa se a dila va makaya, ena a dilanga va makaya se a dila mu longa.
- A engi a vwandanga va kyandu, se a vwanda va ntoto, a vwandanga va ntoto se a vwanda va kyandu.
- Akento anati a nkalu za maza ye mafunda mambu.
- Akento kumi ngin’ awu; ngeye mosi uta kivunanga
- Meso ma nkwa nkolo ka ma monanga sakuba ko
- Na vova diambu, sisa diambu
- Buba, nata
- Dimosi susa, mamole lukanu
- Dya vunda, vova vunda
- Disu di fwidi mpipa betela ye kilu.
- Dya ntinu, yoka nwa
- Ki dya mene, masika lunda
- …Dya vovoka kolo, dimbu nse za meso
- Ma mvumbi ma lu tala, mvumbi ka lu nikuni ko
- …Longa muana kuenda ku makinu, ku longi muana tukidi ku makinu ko
- Ole atu, (u)mosi ninga
- …longo lu nkento mosi ka lu toma ko
- Nguba za kangwa vana zo kwa muntu nkaka ibosi zi mena
- Nkama ntambu, (u)mosi vo kawu bakidi ko, mi nkaka baka mibaka
- Nkoko vo u vutukanga ku ntandu, muntu nga sopa mpangi andi
- Vo mona nsodi, kayisa kadi nsusu kasidi ku nda ko
- Ngina ye teva dyame, dina m’funu ve yi ngyadila dyo.
- Nkalu ana yi wudika, lu bongi, luenda zika
- Nzo ka natwa, vumu ka siswa
- Vena va tobokilanga e ngoma e vena mpe va a londelanga e ngoma
- Tata wa lekila ku tia i mbuta”
- E simwa kwa mbuta muntu konzo
- E lufwa ye madia ka a vambananga ko
- Muntu na keza ku lufwa u nsongi nkusu
- …Awu azikidi kia ntu, eto tuzikidi kia malu
- E mvumbi kafwa ki meso, kansi kafua ki matu ko
- Kina ki fwanga muntu e nkunga dilu nsuasani mi kalanga
- Ku fwidi nkweno, mambu ke ma tangu
- Vova wizana
- Dya mpitisa, ndembi zekola
- Kinzu kia mate, nwa ye nwa
- Kinzu mate ye mate kya yelela (zadila)
- Zaya kesa, zaya mpe venga
- Toma wa, toma samuna
- Kunda kia mfumu, ke ki vuanduanga kua antu wole ko
- Bimpuna-mpuna biavanga Nzambi
- Ta ngana, bangula ngana
- Mbwa tatikidi mfumu andi, aka mvuidi ko aki tanini
- Nzo nzala ke yi lundisilwanga madia ko
- Mbwa sevele lu sevi, vo tatikidi mfumu andi lu ki yivudi
- Nludi nzo ka u natanga muntu mosi ko
- A verdade por detrás dos provérbios
- Autoconfiança em Kikongo